POČETNA STRANICA Sindikata strojovođa hrvatske   O NAMA (Povijest; Statut; Ustroj; SSH international)   INFO (Novosti; Iz medija, On line info, Sms info, Sindikalna scena&)   STRUKA (Zakoni; Pravilnici; Upute; Kolektivni ugovor&)   PARLAONICA (Forum 
lanova i prijatelja SSH)   KONTAKT (Kontakt informacije o uredima i aktivistima SSH)

NASTANAK SINDIKATA
OD IDEJE DO USPJEHA

Kronologija vremena od prvih razgovora do osnivanja prvog slobodnog hrvatskog sindikata - SINDIKATA STROJNOG OSOBLJA HRVATSKE

25. kolovoza 1988.

Delegacija Zbora radnika OOUR-a Vuča vlakova Zagreb razgovarala je sa generalnim direktorom ŽTP-a Zagreb. Delegacija je informirala generalnog direktora o nizu problema koji se u suštini svode na sljedeće:
1. Radni uvjeti, status radnog mjesta strojovođe i tretman u radu od strane radnika ostalih službi i nadzornih radnika koji je nezadovoljavajući; i
2. Osobni dohodci koji su nedopustivo niski uz drastičan opći pad životnog standarda kod svih radnika, a rad strojnog osoblja, odnosno ključnih radnih mjesta u izvršnoj službi nije adekvatno vrednovan u odnosu na ostale radnike.

28. rujna 1988.

Zbor radnika Vuče vlakova Zagreb raspravlja o predloženom nacrtu SAS-a o osobnim dohodcima radnika ŽTP-Zagreb i biva upoznat s odgovorom stručnog rukovodstva na zahtjeve istaknute 25. kolovoza 1988.

9. prosinca 1988.

Rukovodeća struktura ŽTP-a Zagreb upoznaje radnike s nacrtom normativnih akata ŽTP-a i početku isplate plaće u dva dijela.

21. prosinca 1988.

Na Zoru radnika Vuče vlakova Zagreb kojem su bili nazočni rukovodioci ŽTP-a date su informacije o isplati plaće u prosincu u Radnoj zajednici i drugim dijelovima ŽTP-a administrativne djelatnosti.

20. siječnja 1989.

Strojovođe Sekcije za vuču vlakova Zagreb upućuju šesnaest zahtjeva čijim se postavljanjem pokreće postupak rješavanja statusa strojnog osoblja. O ovim zahtjevima upoznaju se šefovi sekcija, direktor OOUR-a Želje. prijevoz Zagreb, generalni direktor, predsjednik Radničkog savjeta, predsjednik Konferencije sindikata ŽP Zagreb i radnici Sekcija za vuču vlakova Knin, Vinkovci, Slavonski Brod, Osijek, Koprivnica, Varaždin i Rijeka.

22. siječnja 1989.

U školskoj prostoriji Vuče vlakova Zagreb održava se prvi zajednički sastanak predstavnika strojovođa i to iz vuča vlakova Zagreb, Vinkovci, Knin i Rijeka. Podržavaju se postavljeni zahtjevi strojovođa Vuče vlakova Zagreb te se donose korekcije istih.

23. siječnja 1989.

Generalni direktor ŽTP-a Zagreb Bartol Ivanuša dostavlja odgovor na postavljene zahtjeve strojnog osoblja Vuče vlakova Zagreb. U odgovoru je stajalo da će se zahtjevi tehničke prirode i tehnologije posla izvršavati postupno, ovisno o mogućnostima ŽTP-a, a neki su zahtjevi u cijelosti ispunjeni odlukama Radničkog savjeta. U dijelu zahtjeva koji se odnosio na plaću u odgovoru je stajalo da će se to riješiti kroz Pravilnik o osobnim dohodcima koji je tada bio u izradi. Kao garancija tome u Nacrtu Pravilnika stajalo je da se isti primjenjuje od 1 siječnja 1989. godine.
“Utvrđeni su stavovi da se putem jedinstvenog Pravilnika o osobnim dohodcima RO ŽTP Zagreb relativno više vrednuju radnici izvršne službe, što znači i strojovođe,” kaže se u tom dopisu.

27. veljače 1989.

Radnički savjet ŽTP-Zagreb daje na raspravu novi Nacrt pravilnika o osobnim dohodcima u ŽTP-u.

10. ožujka 1999.

Na zajedničkom sastanku predstavnika strojovođa iz Hrvatske donose se zaključci i primjedbe na Nacrt pravilnika o osobnim dohodcima ŽTP-a

10. lipnja 1989.

Donošenje Pravilnika o osobnih dohodcima stalno je prolongirano, a ostali zahtjevi tehničke prirode polako su se vraćali u staru kolotečinu, tj. na onaj nivo od prije 25. kolovoza 19888. godine. Napokon, krajem lipnja pripremljen je referendum za donošenje Pravilnika o osobnim dohodcima u čijoj izradi najveći dio primjedbi strojnog osoblja nije uvažen. Primjedbe koje nisu usvojene odnosile su se uglavnom na odvajanje rada od nerada, bolje vrednovanje uvjeta rada, rada noću, nedjeljom, državnim blagdanom, prekovremenog rada.
Kako je većina radnika izvršne službe razmišljala poput strojovođa samo su se to bojali javno iznijeti, referendum nije uspio, odnosna takav Pravilnik nije usvojen.

31. srpnja 1989.

Održana je zajednička sjednica Predsjedništva Saveza komunista ŽTP-a i Konferencije sindikata ŽTP-a na kojoj su usvojeni zaključci nazvani “MORAMO VIŠE I BOLJE RADITI”. Na toj sjednici direktno se osuđuje svako strukovno udruživanje u ŽTP-Zagreb van tadašnjih legalnih institucija sistema.

4. kolovoza 1989.

Strojovođe upućuju otvoreno pismo Izvršnom vijeću Sabora SRH u kojem iznose kompletnu kronologiju dotadašnjih razgovora i upozoravaju na mogućnost provedbe štrajka.
Nakon toga nastavljaju se razgovori u Republičkom komitetu za pomorstvo, promet i veze, Gradskom sindikalnom vijeću, Sindikatu pomorstva, prometa i veza.

22. kolovoza 1989.

Na Zboru radnih ljudi Vuče vlakova Zagreb zakazuje se štrajk za 30 kolovoza 1989. s početkom u 7.00 sati, izabire se štrajkački odbor kojemu se daju puna ovlaštenja i zadatci da angažira pravne službe van ŽTP-a.
Objelodanjuju se ZAHTJEVI STROJNOG OSOBLJA.

24. kolovoza 1989.

Zasjeda Radnički savjet ŽTP-a Zagreb na kojem su nazočni i predstavnici strojnog osoblja koji su pokušali pojasniti zahtjeve. Radnički savjet osuđuje zaključak Zbora radnika Vuče vlakova Zagreb od 22. kolovoza 1989. godine i zahtjeva da se poduzme sve da do štrajka ne dođe, daje potpunu podršku stručnom rukovodstvu, te smatra neprihvatljivim svaki oblik i način strukovnog povezivanja i djelovanje izvan tada legitimnih organa a radi pritisaka na organe ŽTP-a radi ostvarivanja užeg interesa struke.

28. kolovoza 1989.

Održava se sastanak Izvršnog odbora osnovne organizacije sindikata Vuče vlakova na kojem se članovi informiraju o zaključcima Radničkog savjeta koji se odbacuju jer se iz istih ne vidi mogućnost rješenja nagomilanih problema. Izabire se Inicijativni odbor koji donosi zaključak da će se pregovarati do 29. kolovoza u 19.00 sati.

29. kolovoza 1989.

Ponovno se održava Zbor radnika Sekcije za vuču vlakova Zagreb na kojem svih 108 nazočnih radnika jednoglasno donosi zaključak o osnivanju strukovnog SINDIKATA STROJNOG OSOBLJA HRVATSKE.
Već izabrani Inicijativni odbor i Izvršni odbor osnovne organizacije sindikata Vuče vlakova Zagreb donose TOK I NAČIN ŠTRAJKA STROJNOG OSOBLJA, što predstavlja prva štrajkaška pravila na ovim prostorima.
U 16.30 sati počinje sastanak u Sekretarijatu vijeća Saveza sindikata Hrvatske uz nazočnost predstavnika Republičkog komiteta za pomorstvo, promet i veze, Gradskog odbora Sindikata, Općinskog sindikalnog vijeća te Inicijativnog odbora i poslovodnih struktura ŽTP-a Zagreb.
Do 19.00 sati razgovori su tekli na način da se razgovaralo o svemu i svačemu samo ne o mogućnosti iznalaženja rješenja problema. U 19.00 predložena je pauza kako bi se Inicijativni odbor dogovorio da li će nastaviti daljnje razgovore s obzirom da je vrijeme isteklo. Donosi se odluka da će se razgovarati još 30 minuta s tim da se razgovara o suštini problema.
Za riječ se javlja v.d. glavnog direktora koji traži da se štrajk odgodi za tri dana kako bi se dobio konačni odgovor. Inicijativni odbor smatra da to nije zadovoljavajuće rješenje te poziva generalnog direktora ili bilo koga drugoga od kompetentnih osoba da dođe 30. kolovoza u 7.00 sati i okupljenim radnicima objasni zašto je potrebit rok od tri dana, pa ukoliko to radnici prihvate vratit će se na posao. Nakon toga, Inicijativni odbor napušta sastanak i odlaze obaviti pripreme za zakazani štrajk.

30. kolovoza 1989.

ŠTRAJK POČINJE
Štrajk započinje kako je i najavljeno u 7.00 sati. Štrajku od početka pristupa strojno osoblje iz Zagreba, Bjelovara, Novske, Siska, Rijeke, Moravica, Slavonskog Broda, Šibenika i Splita, dok se štrajku ne pridružuju Koprivnica, Karlovac, Ogulin, Osijek, Vinkovci, Gračac i Knin.

PREGOVORI
Nitko od odgovornih, dan ranije pozvanih rukovodioca, ne pojavljuje se sve do 9.30 sati kada započinju pregovori s članovima Inicijativnog odbora uz nazočnost predstavnika Republičkog i Gradskog sindikata i Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske koji rezultiraju zajedničkim dogovorom koji je bio sročen i napisan oko 14.00 sati. Međutim, tada članovi stručnog rukovodstva ŽTP-a izjavljuju da nisu ovlašteni potpisati nikakav dogovor.
Pregovori se nakon toga nastavljaju i dalje, no u svim narednim predloženim dogovorima inzistira se na riječima “prosječan osobni dohodak ŽTP-a”.

PROMET
Koristeći rad strojovođa iz Vuča vlakova koje nisu bile u štrajku, čak i bez dovoljno odmora, poslovodstvo ŽTP-a pokušava nekako održavati bar putnički promet. U sredine u kojima se provodio štrajk (Zagreb i Rijeka) dovode se strojovođe iz drugih vuča (Knin), vlakove voze instruktori, školski instruktori, dispečeri… Uvode se autobusi umjesto vlakova… Ipak, kako je dan sve više odmicao kolaps prometnog sustava se neumoljivo približavao.

31. kolovoza 1989.

ŠTRAJKU PRISTUPAJU I OSTALI STROJOVOĐE
U štrajk stupaju i strojovođe iz Ogulina (u 6.00), Karlovca (7.00), Koprivnice (10.15), Gračaca (13.00) i Varaždina (18.00). Od ukupno 2988 radnika strojnog osoblja 2040 je u štrajku. Izvan štrajka ostaju samo Osijek, Vinkovci i Knin.

PREGOVORI
Tijekom cijelog dana vode se pregovori. Predvečer, oko 18.00 sati, na pregovore dolazi v.d. generalnog direktora koji zajedno s članovima Inicijativnog odbora, bez nazočnosti drugih, sastavlja međusobno prihvatljiv dogovor kojim se ispunjavaju zahtjevi strojnog osoblja u štrajku. Pred samo potpisivanje, prilikom prepisivanja postignutog sporazuma, u tekst sporazuma ubacuju se riječi “prosječni osobni dohodak ŽTP-a”. Na državnoj televiziji već je objavljena vijest da će u ponoć biti uvedena radna obveza ukoliko se ne postigne sporazum što je bio direktni pritisak na strojno osoblje u štrajku - UZMI ILI OSTAVI.
U 23.00 radnici glasuju o ponuđenom sporazumu s unijetom dopunom “prosječni osobni dohodak”. Prijedlog je odbijen golemom većinom. Rad pod uprtačima, kako je netko tad rekao, postao je sasvim izvjestan.

PROMET
Željeznički prometni sustav je tijekom dana u potpunosti kolabirao, ponajviše zahvaljujući ulasku u štrajk i strojovođa iz ostalih Vuča vlakova, a osoblje preostale tri Vuče koje nisu bile u štrajku već je bilo na izmaku snaga. Vozili su samo vlakovi čijim su lokomotivama upravljale strojovođe drugih ŽTP-a (Sarajevo, Beograd i Novi Sad).

1. rujna 1989.

U ponoć stupa na snagu Odluka Savezne vlade iz Beograda o privremenim mjerama za osiguravanje funkcioniranja tehnološkog jedinstva u željezničkom prometu, te se radnicima dijele pozivi za radnu obvezu.
Štrajkački odbor, s obzirom na prvi takav slučaj u ondašnjem političkom okružju, odlučuje poštivati Odluku savezne vlade tj. uvedenu radnu obvezu. Mnogi strojovođe tijekom noći na kućnu adresu dobivaju pozive.
Štrajk i dalje traje.

4. rujna 1989.

Održava se maratonska sjednica Radničkog savjeta ŽTP-a Zagreb. Donosi se 11. zaključaka kojima se ispunjavaju zahtjevi strojnog osoblja u štrajku. Upućuje se brzojav Saveznom izvršnom vijeću kojim se traži stavljanje izvan snage o privremenim mjerama u ŽTP-u.
Štrajk se završava.
Savezno Izvršno vijeće stavlja van snage svoju odluku o privremenim mjerama.

25. rujna 1989.

Strojovođe ŽTP-a Zagreb zaustavljaju u 8.40 sati sve vlakove u Hrvatskoj na jednu minutu u znak odavanja posljednje počasti tragično preminuloj djeci na cestovnom prijelazu “Pojatno” na pruzi Zaprešić-Varaždin.

5. listopada 1989.

U tadašnjem Savezu sindikata Hrvatske, točnije u Sindikatu radnika u prometu i vezama Hrvatske, održava se sastanak na kojem je razmatrana inicijativa strojnog osoblja o osnivanju zasebnog sindikata. Na sastanku se ponovno pokušalo “minirati” zahtjev i već pokrenuti postupak osnivanja SINDIKATA STROJNOG OSOBLJA HRVATSKE.

listopad 1989.

U svim Vučama vlakova u Hrvatskoj održavaju se Zborovi radnika na kojima se izražava potreba osnivanja zasebnog strukovnog SINDIKATA STROJNOG OSOBLJA.
Na sastanku predstavnika svih Vuča vlakova koje su sudjelovale u štrajku donosi se odluka da se 8. studenog 1989. održi osnivačka skupština SINDIKATA STROJNOG OSOBLJA HRVATSKE

8. studenoga 1989.

Utemeljen je SINDIKAT STROJNOG OSOBLJA HRVATSKE.


USTROJ PODRUŽNICA
Podružnice Sindikata strojovođa Hrvatske su temeljni dio unutarnjeg organiziranja Sindikata. Podružnicu čine članovi SSH prema mjestu organiziranja.

Sindikat strojovođa Hrvatske ima dvadeset podružnica (abecednim redom): Bjelovar, Karlovac, Knin, Koprivnica, Moravice, Nova Kapela, Novska, Ogulin, Osijek, Ploče, Pula, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Varaždin, Vinkovci, Virovitica i Zagreb.

OPŠIRNIJE...

SABOR SSH
Sabor je najviši organ Sindikata. Čine ga članovi Sabora koje biraju članovi Sindikata po podružnicama pred svaki Sabor na skupu članova podružnice i to na način da se u podružnicama koje broje do sto članova biraju dva člana Sabora, a na svakih slijedećih započetih pedeset članova podružnice bira se još po jedan član Sabora.
OPŠIRNIJE...

PREDSJEDNIŠTVO SSH
Predsjedništvo Sindikata je najviši stalni organ Sindikata koji djeluje između saziva dvaju Sabora.
Predsjedništvo čine svi povjerenici podružnica, predsjednik Sindikata te članovi Izvršnog odbora Predsjedništva – 23 člana.
OPŠIRNIJE...

IZVRŠNI ODBOR SSH
Predsjednik Sindikata mora u roku od petnaest dana nakon izbora – Sabora – imenovati članove Izvršnog odbora Predsjedništva, te sazvati sjednicu Predsjedništva na kojoj se verificiraju članovi Izvršnog odbora Predsjedništva.
OPŠIRNIJE...

NADZORNI ODBOR SSH
Članove Nadzornog odbora Sindikata bira Sabor, tajnim glasovanjem.
Nadzorni odbor ima pet članova koji između sebe biraju predsjednika.
Nadzorni odbor radi u sastavu najmanje tri člana
OPŠIRNIJE...
.
Svjetska federacija transportnih radnikaEuropska federacija transportnih radnikaEuropska radnička konfederacijaUdruženje europskih sindikata strojovođaASLEF – Sindikat strojovođa Ujedinjenog kraljevstvaGDL – Sindikat strojovođa NjemačkeNLF – Sindikat strojovođa NorveškeSindikat strojevodij SlovenijeSindikat Mašinovođa - Strojovođa u FBiHNezavisni sindikat mašinovođa SrbijeMozdonyvezetök SzakszervezeteSindikat prometnika vlakova hrvatskeSindikat željezničara hrvatskeSindikat infrastrukture HŽŽeljeznice_netVLAKOVI.com
Ovo jloko.pnge web stranica Sindikata strojovođa Hrvatske – ali Sindikat strojovođa Hrvatske ste Vi. I zato mi želimo da ovo bude stranica koja radi za Vas i na koju možete biti ponosni. Stoga, molimo Vas, ako imate prijedlog za njeno unapređenje i poboljšanje, nemojte ga zadržati za sebe – podijelite ga s nama! Mi se uistinu zahvaljujemo na Vašim dobrim namjerama i konstruktivnim kritikama koje će te nam poslati na info(at)ssh.hr a kako bi ova stranica bila još bolja.
Sindikat strojovođa Hrvatske ne prikuplja niti obrađuje nikakve osobne podatke putem web stranice ili kolačića (cookie), a isti se mogu naći u vašem računalu zbog tehničkih razloga. Detaljnije na stranici: uvjeti korištenja