O SSH i Hrvatskim zeljeznicama clanak u novinama u norveskoj

Dominik
Član SSH
Posts: 76
Joined: 07 Feb 2010, 23:57
Location: Norveska
Contact:

O SSH i Hrvatskim zeljeznicama clanak u novinama u norveskoj

Unread post by Dominik »

Pozdrav svima!
Nakon boravka u hrvatskoj delegacije od 14 strojovodja iz norveske izasao je clanak u novinama na respektabilne 4 stranice. To su inace novine koje tiska sindikat strojovodja norveske (NLF). Izlazi jedan puta mjesecno i citaju ga svi na zeljeznici (prometnjaci, sefovi, direktori, putnici u vlakovima..). Dolje je adresa u PDF izdanju, ko voli nek izvoli baciti pogled... ima i nesto slika. Sam clanak je od stranice 20-23. Za one koji slucajno govore nakon par piva norveski, ali imaju problema sa citanjem istog napravio sam direktan prijevod sto se tice toga clanka. Inace sami clanak je pisao jedan od strojovodja norvezana. U slucaju krivih ili nepreciznih podataka trazite ga na facebook ;)
Sa stovanjem :beer
:loco Dominik Petosic
http://lokmann.no/lt/2011/lt0811.pdf




Studijsko putovanje u Hrvatsku 2011
Pise strojovodja Roar Olsen Johannessen
Rano jednoga ponedjeljka na kraju svibnja mjeseca sretoh se 14 umornih, ali veselih strojovodja na Gardemoen (zracna luka u Oslu). Idemo na studijsko putovanje u Hrvatsku. Za vecinu, ukljucujuci i mene, bilo je to prvo sudjelovanje na jednome studijskome putovanju u aranzmanu NLF-a (Sindikat strojovodja norveske). S napetoscu smo iscekivali da vidimo kakve odnose imaju nase hrvatske kolege na poslu te kako ide sa hrvatskim zeljeznicama. Sa nama na putu imali smo Dominika Petosic. Dominik je prije radio kao strojovodja u hrvatskoj, dok danas radi kao strojovodja u NSB-u (Norveske drzavne zeljeznice) u Oslu.
Put avionom je isao preko Praga, te nesto iza podneva smo sletili u Zagreb. Tamo nas je cekala zaista ljubazana dobrodoslica od Nenada Mrgan i Dalibora Petrovic predsjadnika i dopredsjednika u sindikatu strojovodja hrvatske. Njih dvoje su nas vodili tijekom cijelog boravka u Hrvatskoj.
Vise zeljeznice
Putovanje je islo prvo do Zelenog Vira, jedan od hrvatskih zasticenih krajolika (nacionalnih parkova). Nakon voznje duboko kroz sumu, izmedju vodopada i prekrasne prirode, dolazimo do malog ali veseloga restorana. On je smjesten uz najstariju hrvatsku vodenu elektranu (1921.). Ovdje smo dobili servirani rucak u 4 dijela, ukljucujuci izmedjuostaloga i medvjedje meso(!!). Siti, zadovoljni i veseli krecemo u jednu ljepu setnju kroz jedan prolaz dublje u sumi. Tamo je nevjerovatna priroda sa strmim liticama, mosticima i grotama kamenja.
Navecer smo krenuli dalje te na kraju stigli do Rijeke. Rijeka je 3. hrvatski grad po velicini i najveca hrvatska luka. Rijeka je takodjer poznato mjesto za odmor, te ima veliki turisticki dio sa hotelima i mogucnostima za kupanje. Tu smo i mi cekirali u totalno novootvoreni spa-hotel. Vrijeme je bilo lijepo tako da som dobili veceru serviranu na terasi hotela sa lijepim pogledom na grad i mediteran. Vecera se sastojala od riblje hrane servirano na pet ljepih i jako ukusnih nacina. Hrvatska kuhinja nas je sve impresionirala ama bas svaki puta tijekom putovanja!
Rijeka
Nakon dorucka sljedeceg dana smo posli u dio koji je ferije-turisticki dio Rijeke. Ovdje smo odmarali u jednom baru na plazi te uzivali lijepo vrijeme par sati. Nakon toga je poslo putovanje put zeljeznickoga operativnoga centra gdje smo se sreli sa lokalnim povjerenikom, sefovima te smo vidjeli radne uvjete. Dominik je bio stacioniran ovdje dok je radio kao strojovodja u hrvatskoj, te je bilo interesantno vidjeti kakva je bila njegova radna situacija tada. Sve je nakako jednostavno i minimalno. U prostoriji za strojovodje su upravo nabavili jednu jednostavnu sofu kako bi mogli sjediti malo komfortnije nego na onima starima drvenim stolcima sto su bili tu prije. A ona toliko diskutirana sofa kod nas na 4. katu na Oslo S, pa to je san kad covijek vidi iz ove perspektive.
Nakon obilaska otputovali smo sa vlakom iz Rijeke prema unutrasnjosti zemlje sa Dominikom kao strojovodjom! Na toj dionici je 25 promila uspon. Tijekom tih 35 km vlakom popeli smo se sa 3 metra iznad mora na 614 metara izand mora. Pogled tijekom cijeloga puta je preljep. Na liniji nema telekomande, svi su kolodvori upravljani od prometnika, te smo i mi imali priliku vidjeti malo jedan takav ured sa prometnikom.
Nakon toga smo krenuli autom u centar jesti rucak. Mnogi su iskoristili priliku kupovati kupaci, tako da je posljepodne bilo potroseno na kupanje i suncanje. Predvecer smo krenuli prema Zgrebu. Usput smo stali u jedan restoran jesti sa direktorom za putnicki promet.
Zagreb
Treci dan smo obisli u jedno zeljeznicko podrucje u Zagrebu. Oni koji su zeljeli probati voziti hrvatske lokomotive dobili su dozvolu za to. Tamo smo bili na dva tipa hrvatskih lokomotiva, jednoj diesel-elektricnoj i na elektricnoj. Cudno je to koliko malo treba odraslim oslobama da budu kao mala dijeca.
Nakon nekoliko sati voznji lokomotiva, i nesto obilazenja podrucja posli smo u vlastiti kafic (!!) sindikata strojovodjau Zagrebu. Ovdje smo dobili dobar servirani rucak u 3 dijela prije sastanka sa jos jednim od direktora sa zeljeznice Snjezanom Malinovic. Odrzala je prezentaciju o hrvatskim zeljeznicama, mi smo dobili priliku postaviti joj pitanja te prodistkutirati malo s njom. Prezentacija je sadrzavala lijepe vizije, ali je izgledalo kao da je tu malo zastalo. Kad je Malinovic bila suocena sa pitanjima tad je ona, kao mnogi drugi u odgovarajucim ulogama, vjesto izbjegavala pitanja koja su bila postavljena. Poznat fenomen isto kao u norveskih vodja.
Nakon susreta sa zeljeznickim direktorom odrzana je prezentacija u reziji hrvatskog sindikata, gdje smo dobili mnoge odgovore na nasa pitanja. Mi smo dobili mnogo uzbudljivih informacija, jedan dobar uvod u odnose u hrvatskoj i hrvatskim zeljeznicama.
Hrvatske zeljeznice
Hrvatske zeljeznice se sastoje u totalu od 2726 km zeljeznice, od cega je 248 km dvokolosijecne pruge. Oni imaju 269 kolodvora i 329 stajalista. Imaju oko 14000 zaposlenika na cijeloj zeljeznici. Otprilike je 2200 od njih strojovodja. Otprilike je 50% vlakova bazirano na javnoj nabavi.
Prije su cijele hrvatske zeljeznice bile jedna firma, nesto kao nas stari NSB. Ali u 1994. pocele su se desavati promjene. Prvo je infrastruktura bila odvojena, kao jernbaneverket kod nas. Ostatak je jos uvijek jedana velika grupa koja je takodjer podjeljena u vise manjih tvrtki, kao sto su odrzavanje, teretni i putnicki prijevoz. U tijeku je za sada jedna velika reorganizacija u administraciji u putnickom prometu.
O vizijama za buducnost je tesko reci nesto. Novi vlakovi su planirani i naruceni (izradjuju se u hrvatskoj). Vlakovi velikih brzina su takodjer diskusija koja je u tijeku, ali nista konkretno. Razlog za svu tu nesigurnost o planovima u buducnosti je manjak stipendija. Istovremeno se grade nove auto-ceste, te uvijeti za samu zeljeznicu postaju losiji i losiji, narucito u teretnom prometu. Putnicki vlakovi imaju jos uvijek puno putnika. Nesto se moze objasniti i losom ekonomskom situacijom u hrvatskoj tako da je jeftinije putovati vlakom. Oko 50% pucanstva koristi vlak do i sa posla.
I dan danas zeli Hrvatska clanstvo u EU. Proces je zapoceo 2001. i vode se uskladjivanja prema EU standardima. U 2003. je primljen jedan cijeli niz direktiva iz EU koji u upotrebi. Hrvatska dok ovo pisem nije clan, ali nije nevjerovatno da se to desi u toku 2011. slusajuci gospodju Malinovic. Neovisno sto god da se desi u odnosu na EU, najvjerovatnije totalna liberalizacija zeljeznice dolazi u toku nekoliko godina. Iako je jedan dio velikih razlika, pronasli smo takodjer mnoge slicnosti sa nasom situacijom u Norveskoj.
Sindikat Strojovodja Hrvatske
U sindikatu strojovodja hrvatske je oko 97% strojovodja. Organizacijska struktura je poput nase. Upravo kao i NLF podjelili su podruznice geografski. S obzirom da je jedna tvrtka nemaju vise odjela u podruznicama. Na danasnji datum imaju 20 podruznica te glavni odbor u Zagrebu. Strucno je jak sindikat sa dobrim odnosima. Problematicne situacije se uglavnom rijesavaju na dobar nacin. Vazeci predsjednik im je vodja od 1991. godine.
Prije 1990. je Hrvatska bila dio Jugoslavije. Tad je to bila jedna komunisticka zemlja u laksem obliku. Radni odnosi su bili dobri, sa sigurnim poslovima, dobrim socijalnim rijesenjima i jedan prihvatljiv standard zivota. Sindikalne aktivnosti su tada bile niske i socijalisticki period je isao prema kraju, a radnicki uvjeti losiji. Posljedica toga je da angaziranje sindikata postepeno jacaju krajem 80. godina. 8.studenog 1989. nastaje SSH. 30.kolovoza iste godine ulaze strojovodje u prvi strajk. Strajkali su za bolje radne uvijete i bolju placu. Strajk je bio uspjesan, place su znacajno porasle, radni uvijeti poboljsani. Ali, nova svakodnevnica se okrece naglo kad je eksplodirao rat pocetkom devedesetih. Puno infrastrukture je bilo unisteno, puno materijala izgubljeno. Hrvatske zeljeznice dozivljavaju slom, samim tim i sindikat i radni uvijeti.
U 1995. placa je reducirana na 200 DM mjesecno (1500 DM prije rata). U period od1995-2005 nije ucinjeno bas nesto od izrade i popravaka zeljeznice. Istovremeno je napravljen veliki udarac na novac koji bio namjenjen za odrzavanje zeljeznice. To zavlaci i obiljezava Hrvatsku jos uvijek. Danas prometuju vlakovi 30-50% duze na mnogim dionicama nego prije rata (20 godina prije). Brzina na mnogim pravcima je prepolovljena. Iako je potreba za radnom snagom, reduciraju se radna mjesta na odrzavanju vucnih i vucenih vozila te u infrastrukturi.
Skolovanje strojovodja
Danas skolovanje strojovodja traje 4 godine, a skolovanje se trazi odmah nakon osnovne skole. Godisnje izlazi 30 novih strojovodja u toj skoli. Ali izazov za njih je da u toku zadnjih 4 godine zaposleno je samo 45 strojovodja, sto bi znacilo da se vecina skoluje u nezaposlenost. To je jedan od izazova rada sindikata. Tesko je reducirati broj skolaraca, te je tesko sa prekobrojnosti u struci. U tijeku je dialog sa vlastima oko situacije, te se diskutira o redukciji broja skolaraca.
Putovanje dalje
Nakon sastanka dan smo potrosili u gradu. Imali smo sesto vremena za kupovinu i posjete po kaficima. Imali smo takodjer vremena za razgledavanje ovoga velikoga grada. Mi smo posjetili npr. cuveni ”Dominikov trg”, jedno mjesto gdje su nam nase hrvatske kolege ispricale dobre povijesne uspomene o (oni koji zele znati nesto vise nek pitaju Dominika…)! Navecer smo imali servirane suhomesnaste proizvode u sindikalnom kaficu. Ovdje smo se susreli sa nekim clanovima.
Zadnji dan, nakon sto su svi ustali i odjavili se iz hotela, otisli smo u shoping-centar da se rijesimo nesto hrvatskih novaca. Nakon nekoliko sati kupovanja otisli smo u obilazak nekoliko motornih vlakova. Bio je jedan dio starijih motornih garnitura (iz 70. godina), ali smo vidjeli i relarivno novi diesel-hidraulicni nagibni vlak sa maksimalnom brzinom od 160 km/h. To je favorit motorna garnitura kod strojovodja ovdje. Jedino sto bi se moglo izloziti je sigurnost strojovodje u eventualnom sudaru. Dva od sedam se vec unisteni u sudarima. Mi smo vidjeli jednog nakon sudara sa kamionom. Strojovodja vlaka je poginuo, upravljacnica totalno unistena. Sindikat strojovodja radi na poboljsanju sigurnosti strojovodja, ali i dozivljavaju to kao jedan tezak proces. Malo je volje da se utrosi novac u to, a oni izlaze sa argumentima ”malo se desava nesreca na zeljeznici tako da se ne moze prioritirati potrosnja novca na povecanje sigurnosti strojovodja”.
Nakon sto smo vidjeli motorne vlakove prosli smo nadzornike, rasporedne radnike u putnickom prometu u Zagrebu. U radno-operatvinoj sluzbi je bilo tri osobe koji imaju svako svoje podrucje vodjenja prometa u hrvatskoj. Dva na regionalnoj bazi i jedan u lokalnom prometu.
Nakon kratke posjete bilo je nuzno krenuti prema autima i prema zracnoj luci. Putovanje je ovaj puta zavrseno, nakon nevjerovatnog lijepog boravka u hrvatskoj.
Hvala Rita, Dominik, Eirik, nasim hrvatskim prijateljima te svima koji su bili na putovanju.
Gdje pocinje zeljeznica zavrsava logika :)
Andre Lenk
Site Admin
Posts: 1448
Joined: 20 Jan 2010, 20:47

Re: O SSH i Hrvatskim zeljeznicama clanak u novinama u norve

Unread post by Andre Lenk »

bojim se ja da ste vi platili medvjeđe meso, a jeli "medvjeđu šapu" specijalitet od junetine u obliku šape... :-)
Etno kuća
Tipična kuća sa isključenom strujom,vodom i telefonom zbog neplaćenih računa.
R. Vuckovic
Član SSH
Posts: 217
Joined: 19 Feb 2011, 23:09
Location: Rijeka

Re: O SSH i Hrvatskim zeljeznicama clanak u novinama u norve

Unread post by R. Vuckovic »

Ako je prijevod doslovan onda su u dobrom dijelu stekli puno bolji dojam od stvarnoga u HZ-u.
Post Reply