Kuda idu željeznice u RH?

[Andre Lenk]

Vinko Grgurević
Kolodvor Solin, 8.3.2011.
Odjel za komunikacije
HŽ Infrastrukture d.o.o.

Poštovani, hvala Vam na pozivu za Otvoreni sat s Upravom.
Dostavljam Vam četiri međusobno povezana pitanja u okviru ranije najavljene teme Kuda ide željeznica u RH? Radi boljeg sporazumijevanja, uz pitanja navodim kraće objašnjenje, činjenice i prijedloge.

Najavljuje li novi Kolektivni ugovor odumiranje željeznice,
kriminal i pljačku imovine HŽa?

Krajem prošle godine Stručni tim društva HŽ Holdinga izradio je prijedlog novog KU (kolektivnog ugovora) za razdoblje najduže do kraja 2012., uz mogućnost otkaza KU u roku od 3 mjeseca, uz otpremninu u iznosu najviše do 6 prosječnih mjesečnih plaća. Potpisivanjem takvog KU otvaraju se vrata zamahu i dovršenju kriminala i pljačke imovine HŽa, radnika i sindikata.

Kod radnika i građana Republike Hrvatske sve više raste spoznaja i svijest o gospodarskom kriminalu i pljački u Državi tijekom zadnjih dvadesetak godina. Željezničari znaju što se sve događalo na željeznici: izvana dirigirano-političko upravljanje poduzećem radi provođenja odumiranja osnovne željezničke djelatnosti (prijevoz roba i osoba) u korist cestovnih lobija i preuzimanje najvrjednije imovine poduzeća (velikih površina u središtima velikih gradova, skladišta, parkirališta, radničkih hotela, restorana, radionica, zemljišta, sindikalnih odmarališta i dr.). Također i eliminiranje i mobing radnika i sindikatima koji su se tome protivili, a postavljanjem hijerarhije poslušnih „viših i nižih menadžera“ i „žutih sindikata“. To je dovelo do odumiranja HŽ sustava, vidljivo kroz izostajanje sposobnosti života i razvoja poduzeća.

Ovo pitanje od Uprave i sindikata traži jasno očitovanje radnicima. Objavljivanjem na internom portalu i u listu Željezničar odustajanja od takva plana izmjene KU osiguralo bi neophodan mir radnicima.
Otvaranjem internog portala (foruma) za mogućnost svakom djelatniku dostupnog razgovora sa Upravom i službama poduzeća u svezi djelatnosti i gospodarenja nekretnina poduzeća, te mogućnost javne komunikacije radnika međusobno i sa sindikatima i klubovima, osiguralo bi najveće povjerenje u Upravu, a donijelo bi velike koristi poduzeću i radnicima.
Izostajanjem odgovarajućeg odgovora Uprave na postavljeno pitanje, izostajanje prihvaćanja otvaranja javnog foruma HŽa i izostajanje potrebnog stava sindikata, poziv je željezničarima na najveću budnost i akciju za zaštitu svojih temeljnih zajamčenih ustavnih prava na rad, te preispitivanje stava prema pojedinim „uhljebljenim sindikalnim liderima i žutim sindikatima“.

2. Kada će se u HŽu koristiti vlastita pamet i prestati kažnjavati rad i znanje?

Vlast u RH odlučila se za opciju željeznice prema od Svjetske banke (SB) i EBRD uvjetovanoj Studiji restrukturiranja HŽ-a, izrađenoj od Canac-a International Inc, Canada, 1966. Ista Studija utrla je put željeznice u sasvim pogrešnom smjeru, njenu ustrojbu, privatizaciju, donošenje novog Zakona o željeznici i dr.
S druge strane, željezničari (radnici, stručnjaci i sindikati), poučeni lošim iskustvima klasične privatizacije željeznice u Engleskoj i drugim zemljama EU, opredijelili su se za dobra ino iskustva u razvoju željeznice (u Francuskoj, gdje se kroz suradnju sa regionalnom vlasti osigurava razvoj željeznice). Švedski stručnjaci 1993. također su preporučili HŽu da kao razvojni put koristi: motiviranje radnika, korištenja vlastitih nekretnina i suradnju sa lokalnom upravom. Prema tim interesima poduzeća i radnika, željeznička Udruga polagatelja prava na dionice HŽ tražila je 1997. za radnike i umirovljenike pravo na upis dionica HŽ i dionica društava kojima je HŽ vlasnik ili su nastala izdvajanjem pojedinih dijelova HŽ, a po ostvarivanju tog prava zaštitu i promicanje tog prava i interesa. Sa raznih strana konkretnim planovima dokazivalo se da željezničari svojim znanjem, radom i korištenjem resursa poduzeća mogu osigurati za radnike i djelatnost javnog prijevoza neusporedivo više i bolje nego li plan Canaca i Svjetske banke, koji poduzeće razvlašćuje resursa a radnike ostavlja bez rada.

Primjera radi, radnici koji su vodili Jedinicu HŽ Prijevoz Split samoinicijativno su izradili potrebne planove za 1997. (Investicijski plan mjera zaštite na radu, Plan redovitog i investicijskog održavanja, Plan za poboljšanje uvjeta rada, Plan protupožarne zaštite, Plan razvoja). Tim planovima, za koje postoji izričita zakonska obveza, postiže se: neophodna sigurnost radnika i putnika, otklanja opasnost po zdravlje djelatnika, rješavaju najelementarnije higijenske potrebe, ugrađuje neophodna uredska oprema i dr. To sve imalo bi za posljedicu povoljan socijalni odnos unutar poduzeća, zaštitu domaće industrije koja radi za potrebe željeznice, mogućnost komercijalizacije nekretnina, mogućnost suradnje HŽa sa gradovima i županijama u uređenju kolodvora i razvoju regionalnog sustava prijevoza osoba. U suradnji sa službama HŽ, te gradovima i županijama (kroz konkretne planove preusmjeravanja komunalne naknade za uređenje kolodvora i dr.) i korištenje raspoloživih resursa (parkirališta i dr.) Jedinica HŽ Prijevoz Split osigurala za 1997. sredstva od oko 12 milijuna DM. Uz to članovi uprave Jedinice i šefovi kolodvora dali su prisegu da će sa svim zaposlenicima osigurati izvršenje dragovoljnih radova u vrijednosti 3,5 milijuna DM. Sve to uz jedini uvjet da Uprava HŽ Zagreb za isto ovlasti Jedinicu HŽ Prijevoz Split. Time se za navedene planove osiguralo potrebnih oko 6,5 milijuna DM, dok se preostala sredstva planiralo za razvojne potrebe HŽa. Svi radnici uprave Jedinice HŽ prijevoz Split i šefovi kolodvora potpisali su izjavu kojom potvrđuju odgovornost Upravi HŽa za izvršenje tih planova, uz pristajanje na smjenu s dužnost za slučaj neizvršenja planiranog. Umjesto prihvaćanja tih planova, uprava HŽ Zagreb smijenila je upravu Jedinice u Splitu temeljem lažnih iskaza radnika uprave HŽ Zagreb.

Studija Canac i uvjetovani krediti ino banaka osigurali su uništavanje bitnih sposobnosti HŽ sustava, tj. proveli su nesustavno upravljanje poduzećem, rasprodaju nekretnina, otpuštanje radnika,…

Nakon što je onemogućeno sustavno vođenje i uz tehnološko-tehnološko zaostajanje željeznice u odnosu na EU okružje, a „Canac-EU“ uvjetovanim Zakonom o željeznici osigurana „liberalizacija“ HŽa, planira se za 2012. do 80% kapaciteta željeznice „prepustiti tržištu“. Tako se otvara mogućnost da (nakon ostajanja bez vrijednih nekretnina kojima se mogla ostvarivati dobit i njome unaprjeđivati djelatnost prijevoza), željezničari potpuno ostanu bez posla „na svojoj njivi“. Navedeno ukazuje da su dosadašnja i planirana ulaganja u osposobljavanje željeznice osmišljeno planirana za tuđu-ino kolonijalnu korist. Tipizirani program Svjetske banke za obnovu i razvoj, prema izjavi Josepha E. Stiglitza, visokopozicioniranog njujorškog bankara i najcitiranijeg ekonomista na svijetu (http://stallman.org/) sadrži četiri obvezna koraka:
1. privatizaciju (privatizacijsku pljačku),
2. liberalizaciju (nesmetan ulazak prvenstveno radi špekulacija nekretninama i valutom i izlazak-bijeg ino kapitala iz zemlje-žrtve s posljedicom presušivanja državne pričuve i porasta kamatne stope na 30-80%),
3. MMF zemlju-žrtvu uvlači u „tržišno određivanje cijena“ tj. u dramatično dizanje cijena hrane, energenata, vode i ostalih komunalnih usluga, što uz niske plaće i mirovine ruši ionako nizak standard stanovništva, te osjetno povećava poslovne troškove u već dobro posustaloj privredi. Nakon toga scenarija, sada dobro prepoznatljiva u RH, slijedi dobro uigran scenarij četvrtog koraka:
4. MMF-ov prosvjed koji zemlju-žrtvu baca „na koljena“ i iz zemlje, koja se nalazi pred posvemašnjim gospodarskim uništenjem, zločinačkom hladnokrvnošću izvlači „posljednje kapi krvi“. Programirano pojačanom vatrom podiže se socijalna temperatura dok napokon cijeli kotao ne eksplodira. Time se samo otvara predvorje predstojećeg pakla (glad, nemiri,…). To dovodi do masovnog bijega kapitala iz zemlje-žrtve, a nerijetko i do stečaja Vlade. U takvom gospodarskom paležu bezobzirni strani vlasnici nalaze korist-po smiješnim cijenama u paničnoj rasprodaji mogu kupiti preostalu imovinu zemlje-žrtve. Prema tom scenariju diljem planeta stvorene su mnogobrojne zemlje-gubitnice. Pobjednici su uvijek moćne zapadne banke. U planovima MMFa i Svjetske banke za obnovu i razvoj uvijek dominira činjenica da planove stvorene u tajnosti uvijek vodi apsolutistička ideologija kojoj je strana svaka humanost i altruizam. Oni nikada nisu otvoreni za stručnu raspravu i primjedbe, te su tako razrađeni da programirano urušavaju demokraciju u zemlji koja ih nekritički primjenjuje. Prof. Stiglitz kaže da se može izbjeći takva nesretna sudbina ako se menagerima MMF-a i Svjetske banke odlučno kaže: Go home! Ako je to predstavnicima svjetskog kapitala mogla reći Bocvana, može i Hrvatska, prije nego li joj bude prekasno. Isto tako i da HŽu ne bude prekasno! Željeznica je uvijek imala ključnu ulogu u ostvarivanju gospodarskih, društvenih i političkih ciljeva. Ni jedna vlast ne želi se odreći željeznice. Željeznica je instrument gdje menadžeri ostvaruju interese države.

3. Kada će se u HŽ uspostaviti sustav za razotkrivanje i sudsko gonjenje
gospodarskog kriminala u poduzeću?

U onemogućavanju izvršenja navedenih planova Jedinice HŽ prijevoz Split (navedenih u pitanju 2.), kao i u zataškavanju katastarske dokumentacije i davanju neistinitih izjava kojima se nakon smjene vodećih radnika Jedinice u Splitu provelo otuđenje tisuća metara željezničkog zemljišta i drugo, sudjelovali su i najodgovorniji radnici (direktori i izvršni direktori) HŽ, od kojih su mnogi i danas na čelu ili na odgovornim radnim mjestima uprave HŽa. Uz zabranu radnicima bilo kakvog obraćanja s javnošću (medijima) i direktnog obraćanja prema službama i Upravi poduzeća, dotično obvezu saobraćanja posredstvom šefa niže razine, a koji je u načelu „kolega“, kum ili kućni prijatelj s šefom više razne, uz izostajanje mogućnosti uvida u poslovanje i dokumente poduzeća, deklarativan poziv radnicima da prijave „svaki kriminal“ samo je očita „demokratska“ maska, a ne sustavna mogućnost razotkrivanja kriminala u poduzeću.

Prema rečenom, neophodno je da Uprava HŽ omogući zaštitu radnika koji žele sudjelovati u istrazi kriminala i gospodarskih šteta koje su počinjene u HŽ tijekom zadnjih 15-20 godina.

4. Kako se može osigurati razvitak HŽ?

Dr. Ante Lauc, prof. Ekonomskog fakulteta u Osijeku, u svojoj knjizi postavio je jednadžbu razvitka: Y = ax1 + bx2 + cx3 + dx4 + ex5 + fx6; gdje je Y izraz cjelovitog razvitka, koeficijenti a-f su ponderi uz nezavisne varijable, pri čemu je
x1 moralni kapital zaposlenih,
x2 intelektualni kapital zaposlenih,
x3 socijalni kapital zaposlenih,
x4 fizički kapital,
x5 financijski kapital i
x6 okolina promatranog sustava.

Odnos je tih koeficijenata slijedeći: a > b > c > d > e > f, odnosno varijaciju društvenog razvitka u najvećoj mjeri objašnjava moralni kapital, zatim intelektualni kapital, te potom socijalni kapital. To uključuje prostor za podizanje ukupnog kapitala kroz model u kom će igrači koji puno daju a malo uzimaju biti jači od igrača koji malo daju a puno uzimaju. U otvorenom pismu premijerki J. Kosor isti prof. piše: „Vrlo je važno da se paralelno sa zatvaranjem sumnjivih osoba podiže razina znanja u skladu s Modelom profita. Najvažnije je da se visoko moralni i visoko intelektualno razvijeni ljudi organiziraju u timove… na razini države, županija i poduzeća.“

U HŽ moralni kapital Uprave je „sluganski“ Vlasti koja je državu i narod dovela do siromaštva. Kod željezničkih sindikata moral je „uhljebljujući“, a kod radnika pritisnut strahom i stresom. Intelektualnom kapitalu (znanje, informacije, intelektualno iskustvo koje se može upotrijebiti za stvaranje bogatstva) ne daje se ni minimalan značaj (sudeći po mogućnostima stručnog usavršavanja i napredovanja uz rad, raspoloživosti kompjutorske i sl. tehnika i dr.). Socijalni kapital zaposlenih je „nagrizen“, gledano kroz uvjete rada (izostajanje zaštitne obuće i odjeće, nedostatak WCa, čajnih kuhinja,…), izgubljenu mogućnost ljetovanja na moru zbog prodaje sindikalnih odmarališta, mala primanja, loše socijalne prilike u društvu i dr. Na fizički kapital poduzeća (nekretnine) ne gleda se kao na razvojnu polugu poduzeća, već ga menedžeri gledaju iz kuta rasprodaje i menedžerskih provizija. Financijski kapital je sve više uvjetovan „liberalizacijom“ (privatizacijom) fizičkog kapitala i davanja mogućnosti drugima za preuzimanja djelatnosti HŽ. Kapital okoline (vrijednost odnosa među ljudima s kojima poduzeće posluje) je zabranjen (kako je to argumentirano u objašnjenju pitanja br. 2).
Dakle, skrivena vrijednost (x1, x2, x3, x4 i x6) čini glavninu potencijala uspješnosti HŽ. Usporedimo li kapital HŽ sa santom leda, iznad vode nalazi se samo mali vidljivi dio. Umjesto da se poduzeće i radnici vode ka napretku, osmišljeno se tjeraju u propast i siromaštvo. Umjesto upravljanja ljudima sa znanjem, na HŽ se izvana dovode ljudi bez znanja o željezni, a sa političkom podobnošću za predstojeće „financijske poduhvate“. Dosadašnjem menadžmentu HŽ izmakle su osnovne značajke dobrog poslovanja (neracionalno trošenje proračunskih sredstava), zanemaren je ustroj i ustrojbeno funkcioniranje na svim segmentima poduzeća, a naročito osnovne funkcije prijevoza robe i putnika (a što se očituje u izostajanja u povezivanju u jedinstveni prometni sustav RH i EU putem suvremenih tehnologija prijevoza).

Jedini način da HŽ ostane „u sedlu“ je inovativnost. Temeljni cilj novih ustrojbenih oblika poduzeća, umjesto velika stupnja horizontalne i vertikalne podjele-zidova, što djeluje negativno-usporavajuće, teži uklanjanju konflikata koji se javljaju prema fleksibilnosti, kvaliteti i produktivnosti proizvoda/usluge. Glavne značajke novog ustrojbenog oblika je izgradnja mrežne strukture „familijarnih dijelova“, brži protok informacija, načelo timskog rada i drugo. Za razliku od HŽa, uspješni menadžeri znaju tko vuče konce i „tko koga“. Menadžerima koji ne znaju svoj posao i ne razmišljaju o drugima nema mjesta u poduzeću. Pametni ljudi koji rade pametne stvari trebaju doći u prvi plan. U HŽu kod natječaja za niža rukovodna radna mjesta, kojima je oduzeta mogućnost inicijative za unaprjeđenja poslova, traži se prijedlog programa rada (vizije razvoja djelatnosti), a da takva praksa ne postoji kod radnih mjesta na višoj razini i u Upravi HŽ, gdje je očito dovoljna „politička“ podobnost?

Poštovani, u svezi postavljenih pitanja stojim Vam na raspolaganju za dodatna objašnjenja, kao i za uvid u dokumentaciju koja detaljno argumentira navedena pitanja i ocjene.

Hvala na uvažavanju.
Vinko Grgurević

[R. Vuckovic]

Hvala, Lenk, na ovome!
Svaka čast Vinku.

[frenki]

Drago mi je Lenk da se nešto takvoga objavi! Dali se može tu što promijeniti, drugo je pitanje.

[bacaxxl]

Studiju radio "Canac"...ljudi koji Hrvatsku ne znaju pokazati na karti Hrvatske, koji pojma nemaju o specifičnostima ovog prostora. Možda im je to upalilo u Kanadi, gdje je ruta 4000 kilometara, a osim aviona nema alternative prijevoza. I naši idioti tu studiju prihvate i rade po njoj, bez obzira što vide da ne valja! Bitno da se po novom kodeksu ponašanja moramo pretpostavljenom obraćati sa "VI" a on nas može zvati i loncima, i slične nebuloze kje bi trebale biti dio kućnog odgoja, dok firma tone i tone...kao što reče netko tamo, dotakli smo dno, sad polako krećemo u mulj! Vjerujem da bi 90 % željezničara znalo napraviti kvalitetniji VR nego što je ovaj na snazi, bolje organizirati nabavnu službu i održavanje nego što je ova sad, pa neka onda traže da im se obraćam sa "vi". To bi trebao biti izraz poštovanja osobe/položaja, no tko ga je zaslužio?

[frenki]

Halo ljudi, evo malo svijetla na kraju tunela! Premijerka obečava ulaganje u željeznicu!!!???

[R. Vuckovic]

Je, to su već obećali. Ako u ovoj godini (jer je izborna) ne urade nešto po tom pitanju onda ni neće. No, to bi već trebalo krenuti sa proljećem, pa ćemo vidjeti. Samo, nešto se bojim da nemamo toliko novca koliko je ona isplanirala. Pričekati ćemo no, i dalje ćemo tražiti njenu smjenu.

Lesara za premijera!

[Dalibor Petrovic]

Molim, bez javnih političkih preferencija i lobiranja za bilo koga, tj. bilo koju političku opciju. Ovo je forum svih članova SSH, bez obzira na politička uvjerenja i molim da se toga držimo. Kritika vlasti, bez obzira tko je obnaša - DA, ali predizborna kampanja na ovim stranicama - NE...

[frenki]

Poštovane kolge, imamo prilike čitati po medijima, kako sedam sindikata najavljuj prosvjede u subotu, 02. 4.! Između ostalog, najavljuju protivljenje eventualnoj privatizaciji državnih tvrtki, pa tako i spominju zaustavljanje pred upravom HŽ-a, kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo sa navedenim. Mene osobno zanima, kakav je stav našeg sindikata u vezi spomenutog prosvjeda i koga u tom slučaju mi podupiremo? Nadam se kako se moje pitanje neće krivo protumačiti i na njega očekujem konkretan odgovor.

[Dalibor Petrovic]

Poštovane kolge, imamo prilike čitati po medijima, kako sedam sindikata najavljuj prosvjede u subotu, 02. 4.! Između ostalog, najavljuju protivljenje eventualnoj privatizaciji državnih tvrtki, pa tako i spominju zaustavljanje pred upravom HŽ-a, kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo sa navedenim. Mene osobno zanima, kakav je stav našeg sindikata u vezi spomenutog prosvjeda i koga u tom slučaju mi podupiremo? Nadam se kako se moje pitanje neće krivo protumačiti i na njega očekujem konkretan odgovor.

Podupiremo u svakom slucaju radnike! Medjutim, nejasno je zasto npr. sindikat skolstva Preporod prosvjeduje ispred HEP-a ili HZ-a a ne, recimo, ispred skole. Nisam siguran da bi mi, kada bi imali potrebe prosvjedovati, odabirom vrtica ili ministarstva kulture izabrali dobro mjesto za prosvjed... A, usput receno, nitko nije spominjao nikakvu privatizaciju bilo kojeg drustva matice u HZ-u...

[R. Vuckovic]

Podupiremo u svakom slucaju radnike!

Da, ali samo deklarativno. Uz časne izuzetke (podružnica Varaždin).

Nisam siguran da bi mi, kada bi imali potrebe prosvjedovati, odabirom vrtica ili ministarstva kulture izabrali dobro mjesto za prosvjed...

Mi imamo i potrebu i dužnost prosvjedovati, svi sindikati radnika i svaki građanin sa minimumom građanske odgovornosti u Hrvatskoj, s obzirom na smjer kamo sadašnje političke elite vode narod i državu. I gdje god prosvjedovali nigdje, na žalost, nećemo pogriješiti.

[Dalibor Petrovic]

Podupiremo u svakom slucaju radnike!

Da, ali samo deklarativno. Uz časne izuzetke (podružnica Varaždin).

Radovane, mislim da donosis pausalne ocjene. Poznavajuci te, sklon sam vjerovati da je to posljedica nedostatka informiranosti u odnosu na razinu koju bi ti zelio imati.

[Dalibor Petrovic]

Nisam siguran da bi mi, kada bi imali potrebe prosvjedovati, odabirom vrtica ili ministarstva kulture izabrali dobro mjesto za prosvjed...

Mi imamo i potrebu i dužnost prosvjedovati, svi sindikati radnika i svaki građanin sa minimumom građanske odgovornosti u Hrvatskoj, s obzirom na smjer kamo sadašnje političke elite vode narod i državu. I gdje god prosvjedovali nigdje, na žalost, nećemo pogriješiti.

To je tvoje misljenje koje treba u potpunosti respektirati. Medjutim, oni koji pored prava na misljenje imaju i obavezu odgovornosti za poteze koje povlace, moraju - osim solidarnosti - voditi prvenstveno racuna o interesima onih koje zastupaju. Pa tako, primjera radi, nisam siguran da bi bilo pametno da u istoj prosvjednoj povorci netko vidi nas sa Vilimom Ribicem koji neprestano ponavlja da se novac za vece place u znastvenim institucijama moze osigurati smanjenjem izdvajanja za zeljeznicu na kojoj su (citat) prevelike place!? Ili, kako bi reagirali strojovodje, kad bi smo prosvjedovali za spas domace industrije zajedno s Damirom Jakusem koji - skupa s Darinkom Bagom - tvrdi da je Koncar napravio super lokomotive 1141-300, samo da ih (citat) strojovodje ne znaju voziti!?
Da zakljucim - podrska u svakom slucaju da, ali ne ukoliko moze imati i najmanju negativnu posljedicu za clanstvo!

[R. Vuckovic]

Možeš ti, Dalibore, imati o meni mišljenje i diskvalificirati me ali ovdje nije riječ o mišljenjima o nekome ili nečemu već o činjenicama. Zato me diskvalificiraj činjenicama ako se osjećaš prozvanim.

A što se tiče tvoje procjene o mojim paušalnim ocjenama i "nedostatku informiranosti s obzriom na razinu koju bi želio imati". Bez obzira na to što ti smatraš da ja želim nekakvu razinu dostupnosti informacijama znači li to da se prosječnog člana SSH selektivno i ograničeno informira? I, koja je to razina na kojoj se raspolaže informacijama koje nisu za sve članove SSH?

Usput, ja znam za postojanje Zakona o pravu na pristup informacijama pa ću tvoju primjedbu shvatiti kao sugestiju da se konzultiram sa istim ako već nešto propuštam, svojom krivnjom ili krivnjom drugoga, svejedno.

[R. Vuckovic]

To je tvoje misljenje koje treba u potpunosti respektirati. Medjutim, oni koji pored prava na misljenje imaju i obavezu odgovornosti za poteze koje povlace, moraju - osim solidarnosti - voditi prvenstveno racuna o interesima onih koje zastupaju. Pa tako, primjera radi, nisam siguran da bi bilo pametno da u istoj prosvjednoj povorci netko vidi nas sa Vilimom Ribicem koji neprestano ponavlja da se novac za vece place u znastvenim institucijama moze osigurati smanjenjem izdvajanja za zeljeznicu na kojoj su (citat) prevelike place!? Ili, kako bi reagirali strojovodje, kad bi smo prosvjedovali za spas domace industrije zajedno s Damirom Jakusem koji - skupa s Darinkom Bagom - tvrdi da je Koncar napravio super lokomotive 1141-300, samo da ih (citat) strojovodje ne znaju voziti!?
Da zakljucim - podrska u svakom slucaju da, ali ne ukoliko moze imati i najmanju negativnu posljedicu za clanstvo!

Ako se sa jednim dijelom tvojega mišljenja ili djelovanja ne slažem to ne znači da te nužno moram bojkotirati kao čovjeka. Isto bi trebalo važiti i za odnose između različitih sindikata. Nitko nam ne osporava pravo uvijek isticati neslaganje sa onim sa čime se ne slažemo, i boriti se protiv toga ukoliko nas ugrožava. Ali nam je i građanska a osobito sindikalna dužnost podržavati i poticati svakoga tko se bori za pravo i pravednost.

[Danijel H.]

Radovane ? A šta je sad tu pisac htio reći ?